U 21. stoljeću, riječ je o skupu više ili manje formalnih i dobro ustojenih organizacija, javnih ili tajnih, često međusobno sukobljenih. Premda i dalje ostaje jak simbol, u današnje vrijeme ima jake protivnike u manje anarhičnijim i revolucionarnijim organizacijama, poput grupa neonacista, ili privatnih policija samoobrane.

Ku Klux Klan sistematski zagovara prevlast "bijele rase" nad ostalim rasama: crncima (potomcima nekadašnjih robova), azijatima (kineskim i japanskim imigrantima) i hispanosima (Meksikancima, Kubancima, Urugvajcima i Portorikancima), kao i antisemitizam, mržnju prema katolicima (ovo se osobito odnosi na imigrante iz Poljske, Italije i Irske) i homofobiju. Klan je, iznad svega, konzervativan i ksenofobičan. U velikoj mjeri, protivi se centralizmu (neprijateljski je raspoložen prema onome što smatra kao uplitanje saveznih organa u prava pojedinih država i zalaže se za izolacionizam u vanjskoj politici).

Ku Klux Klan je prvobitno nastao porazom jedanaest država Konfederacije 1861. - 1865., i okupacijom teritorija popularno nazvanog Dixieland koju su izvršile trupe Federacije; i to spontanom reakcijom najaktivnijih elemenata stanovništva na ekscese koje su izvršile strane trupe i njihovi civilni pomagači.

Klan je obnovio djelovanje, mnogo kasnije, u vrijeme Prvog svjetskog rata, ali ovog puta pod okriljem legalnog i kulturološkog udruženja, otvoren za članstvo prema svim bijelim anglosaksonskim protestantima, sa Sjevera kao i sa Juga, željnim da brane fundamentalne vrijednosti američke "Bijele nacije".